Mnogi od nas ne mogu nabaviti meso ekološkog podrijetla te ne znaju kako prepoznati koliko-toliko zdraviji komad mesa.

Evo nekoliko savjeta:

• Kao i kod ribe, meso ne bi trebalo imati jači miris ( naravno, osim divljači), dok njegova boja i kakvoća ovise o vrsti životinja od koje meso potječe. Ne kupujte meso čiji su rubovi suhi ili pak ako na površini primjetite dijelove koji su gotovo izgubili boju.
• Provjerite ima li smrznuto meso svijetlosmeđu boju ili ima li na površini grublju udubinu.
• Antibiotici i kemikalilije mogu se i ubrizgati u meso kako bi mu se produljio rok trajanja na policama, što se osobito primjenjuje kod peradi. Primjetite li smećkaste mrlje ispod kože peradi koju namjeravate upotrijebiti, potopite meso u ocat kojem ste dodali soli i ostavite da stoji nekoliko sati. Nakon toga dobro isperite vodom. Osušite ga i tek tada pripremite jelo- na taj način otklonili ste antibiotike iz mesa.
• Meso uvijek kupujte od provjerenog mesara koji vam može pomoći da izaberete što kvalitetniji komad. Nikada nemojte uzimati meso od nepoznatog proizvođača, osobito ako se prodaje po nižoj cijeni.
• Ako ne možete nabaviti ekološki komad mesa, izaberite i jedite meso koje nema vidljivih masnoća jer  se toksini iz prehrane nakupljaju u masnom tkivu životinje.
• Osobito izbjegavajte kobasice i razne vrste pita za koje niste sigurni kakvo je meso upotrebljeno.
• Tjedno ne bi trebalo jesti više od tri mesna obroka, a idealno bi bilo uzimati jedan mesni obrok tjedno. Komad crvenog mesa za jedan obrok ne bi trebalo biti veći od vašeg dlana!
• Isto tako bitno je naglasiti da bi meso trebalo uzimati od proizvođača koji imaju integrirani HACCP sustav unutar proizvodnje.

Izvor: Prehrana 21. stoljeća , dr. Lejla Kažinić Kreho