Molibden je esencijalni element u tragovima.
Sastavni je dio tri enzima koji pokreću važne kemijske reakcije. Tijelu su potrebne male količine molibdena za obavljanje najvažnijih funkcija.
Ukupna količina molibdena u tijelu je 8-10 mg. Upijanje molibdena iz hrane odvija se u crijevima veoma učinkovito, oko 80 %. Izlučuje se mokraćom.
Pročitaj članak...
Ukoliko se pravilno i raznoliko hranimo, neće doći doći do deficita bakra u ljudskom organizmu (hipokupremija).
Važni izvori bakra su iznutrice, meso, mahunarke, crno brašno te vrlo malo mlijeko. Apsorpcija bakra iz namirnica odvija se u tankom crijevu. Bakar ima ključnu ulogu pri ugradnji željeza u hemoglobin te u stvaranju eritrocita. Suplementacija bakrom se ne preporuča jer većina ljudi unosi dovoljne (čak i prevelike) količine potrebne ljudskom organizmu.
Kod zdravih ljudi taj suvišak će se izlučiti preko žuči, no kod oboljelih od Wilsonove bolesti (urođeni poremećaj metabolizma) dolazi do akumuliranja bakra u organizmu.
Pročitaj članak...
Selenij je element u tragovima koji je esencijalan u malim količinama za ljudski organizam. Ispitivanjima je utvrđen pozitivan utjecaj selenija na imunost, reprodukciju, kao i zaštita od teških metala i virusa. Potreban je ljudskom organizmu za funkciju brojnih enzmima, poznatih kao selenoproteini (glutation peroksidaze, tioredoksin reduktaze, selenoprotein P,…).
Seleniju je dokazano antioksidativno djelovanje jer se pokazalo kako je viši unos povezan s manjim rizikom raka, no potreban je oprez jer kod previsokog unosa dolazi do opadanja kose i deformacije noktiju. Pri nedostatnom unosu selenija može doći do različitih bolesti: kardiovaskularne bolesti, rak, Keshanske bolesti (kardiomiopatija koja pogađa mlade žene i djecu u selenodeficitarnim područjima) i Kashin – Beck – ove bolesti (specifična artropatija – bolest zglobova).
Pročitaj članak...
Iako fluoridi nisu esencijalni (nužno potrebni za održavanje fizioloških funkcija organizma) igraju važnu ulogu u prevenciji karijesa. Unos fluora je posebno važan u prvih 6 mjeseci života djeteta, pa se stoga djeci daju suplementi fluora kako bi se prevenirala pojava karijesa u budućnosti.
Pročitaj članak...
Cink ima važnu ulogu u rastu i razvoju, imunom odgovoru, neurološkim funkcijama i reprodukciji. Na staničnoj razini, funkcije cinka mogu se podijeliti u tri kategorije:
Kofaktor je u više od 200 enzima (karboanhidraza u eritrocitima – metabolizam CO2, dehidrogenaza mliječne kiseline – pretvorba pirogrožđane kiseline u mliječnu kiselinu i obratno, dio nekih peptidaza), te je sastavni dio svih organa, tkiva i tjelesnih tekućina. Aktivnost hormona prsne žlijezde (timus) ovisi o unosu cinka. Unos cinka je vrlo važan u trudnoći i kod djece u razvoju. Tijekom trudnoće, ukoliko je nedovoljan unos cinka može doći do retardacije razvoja ploda, teratogenosti (oštećenje ploda) i smrti ploda. Kod djece cink je važan za rast, obnovu tkiva, imunitet, spolno sazrijevanje, preraspodjelu u hormonima. Ukoliko kod djece dođe do nedostatka cinka može doći do hipogonadizma (smanjeno izlučivanje spolnih hormona) i zastoja u rastu.
Pročitaj članak...
