Divlji kesten

divlji kesten, zdravlje, prehrana

Riječ kesten u mnogima od nas asocira na prohladna jesenja poslijepodneva ili večeri i intenzivan miris i okus svježe pečenih kestena. Ovdje je naravno riječ o pitomim kestenima (Castanea sativa). Iako pitomi kesteni, osim gastronomskog užitka imaju i ljekovita svojstva, mi ćemo se ovdje skoncentrirati na divlji kesten (Aesculus Hippocastanum) i njegovu blagodat na ljudski organizam. Divlji kesten od davnine je poznat i cijenjen po ljekovitom djelovanju.

U Europu je došao iz Indije i unutrašnjosti Azije, omiljeno je drvo u parkovima i drvoredima, može doseći i 30 m visine. Divlji kesten poznatiji je kao ukrasno drvo. Zahvalno je za sadnju jer podnaša i ekstremne uvjete, brzo raste i dugovječno je te doseže starost i preko 200 godina.

Drvo divljeg kestena doseže visine od 20 do 30 metara. Ima veliku, gustu lisnatu krošnju. Kora mu je ispucana i smeđe boje. Na debelim se granama razvijaju u travnju i svibnju velik sjajni pupovi. Zaštićeni ljuskama od zimske hladnoće, u unutrašnjosti pupova se razvijaju listovi i cvijetovi, lijepi, simetrični, bijelo, žuto i ružičasto pjegavi. Plod je bodljikav tobolac sa 1 do 4 vrlo velike sjajno-smeđe sjemenke.

Mnogobrojne koristi divljeg kestena

Ljekoviti dijelovi biljke su: cvjetovi koji se sabiru u svibnju, kora,  te zreli plodovi koji se skupljaju u rujnu i listopadu. Plodovi divljeg kestena nisu jestivi. Kesten sadrži kumarine, flavonoide, saponine, treslovine, glikozid eskulin i razne druge aktivne tvari.

Divlji kesten se upotrebljava za izradu preparata, prvenstveno za liječenje venskih oboljenja, prije svega proširenih vena, hemoroida, tromboflebitisa i dr. Sjeme divljeg kestena koristi se za dobivanje škroba iz koga se nakon hidrolizacije u šećer i fermentacije šećera može dobiti alkohol ili mliječna kiselina. Saponin izoliran iz sjemena može se koristiti za pranje njegu kose i i izradu drugih kozmetičkih preparata… U svim dijelovima biljke koja se koristi, upravo saponin koji liječi od kožnih bolesti, razrjeđuje krv i čini je manje ljepljivom.

Još jedan ekstrakt sjemena divljeg kestena, odnosno njegov glavni sastojak-escin, jača tonus venskih krvnih stijenki, smanjuje njihovu propustljivost i nagomilavanje tekućine u tkivima (otečenost), djeluje protuupalno i ubrzava krvotok, što sprečava zastoj u venama.

Čaj od lista kestena (Castaneae folium) u narodnoj se medicini upotrebljava kod liječenja hripavca, bronhitisa, astme i sličnih tegoba s dišnim organima.

Kora kestena (Castaneae cortex) i drvo (Castaneae lignum) bogati su taninom (sadrže više od 10 % tanina) pa se upotrebljavaju kao adstringensi.

Divlji kesten u farmaceutskoj industriji

U farmaceutsko industriji se koristi samo jezgra ploda, dok se ljuska odbacuje. Iz kore se dobiva glikozid eskulin koji ima svojstvo da upija ultravioletne zrake sunca, pa se koristi u izradi masti koje se koriste protiv opekotina od sunca. Iz divljeg kestena izrađuje se tinktura koja pomaže kod hemoroida, kao i tekući ekstrakt i gel koji se koristi kod lišajeva i proširenih vena.

Najnovijim ispitivanjima eksperimentalno je dokazano da divlji kesten sadrži znatne količine vitamina P koji povećava otpornost kapilara, smanjuje njihovu propusnost te poboljšava mikro cirkulaciju. Vitamin P pomaže pri stvaranju otpornosti prema infekcijama. Najčešći simptomi pomanjkanja su: sklonost krvarenju i modricama, pucanje kapilara, venozne bolesti. Tinktura koja se dobiva iz pupova i cvjetova divljeg kestena koristi se za masažu kod reumatizma, neuralgija i gihta.

Osim u narodnoj medicini ekstrakt divljeg kestena koristi se sve više i u raznim kremama za liječenje vena i ravnanje bora.

Divlji kesten i praznovjerje

Plodovi divljeg kestena (Aesculus hippocastanum) nosili su se kao amuleti većinom u džepovima hlača, a rjeđe oko vrata. Ako bi se nosio neparan broj kestena ili broj djeljiv sa tri, vjerovalo se da mogu spriječiti ili izliječile razne bolesti: reumatizam, neuralgije, giht, grčeve, kap, osip, vrtoglavicu, zubobolju, pa čak i hemoroide.

Izvor: uttp.hr – Slađana Divković, dr. med., www.zdravobudi.hr- doc. dr. sc. Marina Titlić, umag-portal.com/blog/ – Žužana Dušanić