Glukozno-fruktozni sirup
sirup, glukozno-fruktozni

Šećer je nova droga 21. stoljeća. Iza naziva šećer skrivaju se mnoge opasnosti za ljudsko zdravlje. Nerafinirane vrste šećera uzorokuju ozbiljne poremećaje u ljudskom organizmu. Jedan od vrsta šećera je glukozno-fruktozni sirup čije molekule naš organizam niti prepoznaje.

Razine šećera su se drastično promijenile u većini rafiniranih, procesuiranih namirnica. Šećer u hrani su ugljikohidrati. Ugljikohidrati dolaze iz dva izvor :

  • – nerafinirani – dobiveni iz biljaka koje rastu iz zemlje i sa biljaka koje rastu na drveću
  • – rafinirani – sve što je dobiveno određenim procesom.

Tijekom postupka proizvodnje procesuirane hrane mijenja se struktura šećera koji konzumiramo. Najprije se uklanja biljna stanična stjenka što narušava apsorpciju šećera.

Nerafinirane namirnice su  namirnice koje zapravo sadrže nerafinirane ugljikohidrate. Njih možemo podijeliti u tri skupine :

  • – ugljikohidratna vlakna koja se nalaze u povrću koje raste iz zemlje, primjerice salata i luk
  • – škrobni ugljikohidrati kao što su korjenasto povrće i žitarice
  • –  miješani ugljikohidrati kao što su mahunarke i voće.

Rafinirani ugljikohidrati su nastali procesom rafiniranja što znači da je čovjek tijekom postupka promijenio. Većina rafiniranih ugljikohidrata otpada na kuhinjski šećer saharozu koje je izvučena iz biljke i kristalizirana. Postoji velika u razlika kako naš organizam rafinirane i nerafinirane ugljikohidrate metabolizira.

Šećer je šećer, glukoza je glukoza, odakle god da dolazi. No problem je kad dolazi iz rafiniranog izvora, onda se jako brzo apsorbira. Dakle, brza apsorpcija znači i veliki glikemijski indeks. Dakle, sve namirnice koje imaju veliki glikemijski indeks potiču tijelo na prekomjerno stvaranje inzulina za isti broj kalorija koji dolaze iz nerafiniranog izvora pri kojem nema pretjeranog izlučivanja inzulina.

Posljedice toga su nagli porast šećera u krvi, ali i pad. Kad šećer u krvi naglo padne, osjećate se loše. Kad šećer u krvi naglo poraste dobro se osjećate, imate dobru koncentraciju. No, nakon što naglo padne i nakon što su se izlučile ogromne količine inzulina, tada vam slabi koncentracija, loše ste raspoloženi, razdražljivi.

Nakon što padne šećer u krvi, trebamo se zapitati gdje ta glukoza odlazi?

Male molekule glukoze se nalaze u krvi i kada jedete ugljikohidrate vaša razine glukoze u krvi raste. Kada poraste, opet se osjećate dobro, ali nakon 40 minuta koncentracija opada. Sva ta glukoza se skladišti u dva mjesta :

  • – u obliku glikogena u mišićima ili jetri
  • – u obliku masti unutar tijela.

Ako vježbate, onda se glukoza skladišti u mišićima ili jetri. No, ako ne vježbate jer nemate vremena ili sjedite cijeli dan u uredu te usput jedete čokoladne kekse i pijete čaj, onda se skladišto u tijelu u obliku masti.

Dakle, možete konzumirate namirnice koje imaju jako malo masnoća te smatrati da je vaš način prehrane zdrav. No, ako konzumirate rafinirane ugljikohidrate, bez obzira što je vaša prehrana bez masnoća, vi vaše tijelo pretvarate u stroj za stvaranje masti.

Postoje velike razlike u ugljikohidratima koje konzumiramo.

No, postoji još jedan oblik šećera koji se uvelike dodaje u prehrambene proizvode, a to je glukozno-fruktozni sirup. Sastoji se od dugolančanih molekula glukoze. Prednost glukozno-fruktoznog sirupa je u tome što je stabilan, proizvodnje je jeftinija od proizvodnje šećera te je slađi od procesuiranog ili rafiniranog šećera. Proizvođači dobivaju slađi proizvod po puno nižoj cijeni jer proizvodnja šećera ovisi i o količini žetve. Na taj način postaju neovisni o žetvi, a i niža je cijena proizvodnje glukozno-fruktoznog sirupa koji im je dostupan cijele godine u neograničenim količinama.

No, glukozno-fruktozni sirup je jako opasan za ljudsko zdravlje. Fruktoza se ne razgrađuje u ljudskom organizmu. Niti jedna stanica u našem tijelu ne koristi fruktozu. Kad jedete fruktozu ona se pretvara u masnoću. Sva fruktoza koje uneste u organizam se pretvara u masnoću. Druga stvar kod fruktoze je da je organizam ne prepoznaje kao glukozu. Tako da možete piti dvije litre gaziranog pića na dan koje sadrži ogromne količine šećera i veliki broj kalorija, no vaš organizam to ne prepoznaje, stoga se ne osjećate sitima.

Stoga, ne samo da se ljudi pretvaraju strojeve za proizvodnju masti, već i piju šećere koji uzrokuju da njihovo tijelo stvara masnoće te sprječava tijelo da sagorjeva masnoće.

Rafinirana hrana je veliki problem upravo zbog vrsta šećera koje sadrži. Želite li kontrolirati razinu glukoze u krvi, najbolje bi bilo jesti nerafinirane namirnice :

  • – cjelovite žitarice
  • – povrće
  • – voće.

Neka vaši obroci budu mješoviti. Također, treba kombinirati ugljikohidrate sa bjelančevinama jer one usporavaju brzinu apsorpcije glukoze u krvotok. Što je najbitnije, nerafinirane namirnice će vas zasitit.

Glukozno-frukrozni sirup je jedan od glavnih uzročnika zašto ne možete izgubiti višak kilograma. Počnite čitati deklaracije. Glukozno-fruktozni sirup ćete pronaći u :

  • – zaslađenim i gaziranim pićima
  • – komercijalnim pekarskim proizvodima
  • – žitaricama
  • – jogurtima
  • – desertima
  • – pudinzima
  • – keksima
  • – slatkišima.

Glukozno-fruktozni sirup vam uzrokuje u povećanje apetita upravo zbog molekula koje tijelo ne može prepoznati te :

  • – debljanje
  • – metabolički sindrom
  • – masnu jetru
  • – srčane bolesti.

Visoke koncentracije fruktoze doprinose razvoju sindroma propusnih crijeva pri čemu toksini i nepotpuno probavljeni proteini iz hrane, kroz pukotine na crijevnom zidu, ulaze u krvotok  te izazivaju upalne i autoimunološke procese koji dovode do cijelog niza modernih bolesti.

Glukozno-fruktozni sirup u voćnom jogurtu

Slika prikazuje deklaraciju voćnog jogurta na kojoj možete zamjetiti da sadrži glukozno-fruktozni sirup i šećer.

Izvor : Zdravlje-prehrana

Reference :

– A. Šupe, Istine i laži o hrani, TRAGOM j.d.o.o., Siječanj 2015. str 77-78

– breastcancer.org

– well.blogs.nytimes.com

Tagovi sadržaja:  , ,