Svinjska mast ili ulje? Što je zdravije?
ulje, svinjska mast

Foto ; br.de

Mlade generacije su odrasle u uvjerenju da su masnoća i kolesterol opasni. Uvjerenje o štetnosti masti životinjskog porijekla su drmale svijet zadnji pedeset godina. No, ipak istina izlazi na vidjelo, ali je napravila i štetu. Nove generacije nisu upoznate s činjenicom da se prije margarina i maslaca koristila svinjska mast. Stari su mazali kruh svinjskom masti. Također, postavlja se pitanje? Ako je izbačena svinjska mast iz prehrane, kako to da je u porastu broj osoba oboljelih od kardiovaskularnih bolesti? Čak i više nego li u doba svinjske masti.

Prirodne masnoće životinjskog podrijetla ustvari nikada nisu bile opasne za naše zdravlje, već su od pamtivijeka sačinjavale važan dio ljudske prehrane. One su građevni materijal za naše tijelo, nužne za normalan razvoj djece i funkcioniranje ljudskog organizma. Novija istraživanje ne nalaze znanstvene dokaze o štetnosti zasićenih masnoća životinjskog podrijetla niti o opasnosti koleterola.

Margarin te ulja koja se koriste u kućanstvu, naročito maslinovo i suncokretovo su rafinirana, što znači da su dobivena kemijskim putem. Na ambalaži od suncokretovog ulja možete pročitati s dodatkom vitamina E. Nerafinirano suncokretovo ulje u svom kemijskom sastavu sadrži vitamin E. Sintetskim uljima koja se kupuju u trgovačkim centrima, moraju se dodavati vitamini jer su nutritivno prazni te vaš organizam ne dobiva nutritivno važne tvari za organizam.

Zasićene masne kiseline su masnoće životinjskog podrijetla  kojih ima u mesu, jajima, svinjskoj masti, siru, vrhnju i drugim mliječnim proizvodima. Te su namirnice bogate kolesterolom, posebice žumanjak i osobito su važne za ljudski mozak i živčani sustav. Zasićene masnoće i kolesterol važne su komponente zdrave stanične stjenke. Zasićene masnoće daju staničnoj stjenki optimalnu čvrstoću, a bez kolesterola bi se milijarda naših stanica pretvorila u želatinoznu masu. Za razliku od viššestruko nezasićenih masnoća (onih iz biljnih ulja), zasićene masnoće ne oksidiraju tako lako jer imaju stabilniju molekularnu strukturu. Usput rečeno, aterosklerotski plak (naslage na krvnim žilama) sastoje se uglavnom od višestrukih nezasićenih masnoća i to onih oksidiranih.

Zasićene masnoće sadrže vitamine A i D koji su važni za vid, kožu, sluznice, kosti, normalan rad srca i psihičku ravnotežu. Potrebne su nam za pravilno funkcioniranje imuniteta kao i za razvoj i bolji kapacitet pluća te smanjenje rizika od upala. Nedovoljnim unosom zasićenih masnoća, nemoguće je dobiti dovoljno vitamina topivih u mastima (A,D,E,K). Mnoštvo hranjivih tvari iz povrća ne možemo iskoristiti ako se povrće ne priprema s masnoćama i to onim zasićenim, jer samo one imaju sposobnost da se odupru djelovanju visokih temperatura i time ne oksidiraju.

Nema opasnosti ako vratite masti životinjskog podrijetla, tj. svinjsku mast u vaše kuhanje. Nisu tako štetne kako se smatralo. Birajte kvalitetnu svinjski mast te ih koristite pri pripravi jela. Budući je svinjska mast jeftinija, možete sebi priušiti nerafinirano, mehaničkim postupkom dobivemo maslinovo ulje ili nerafinirano suncokretovo ulje te ih koristiti isključivo samo za salate. Ipak su to nestabilna ulja koja nije poželjno zagrijavati. Tu koristite svinjsku mast.

Kombinacija i jednog i drugog je najbolja. Prehrana treba biti uravnotežena i biti bogata. Bitno je samo poznavati kako koje ulje ili mast koristiti i u kojem obliku je najzdravija.

Izvor : Zdravlje-prehrana.com

Reference : 

– A. Šupe, Istine i laži o hrani, TRAGOM j.d.o.o., Šibenik, 2015. str31-33

Tagovi sadržaja:  , , , ,