BB i CC krema – jesu li sastojci krema štetni?
zdravlje. sastojci, BB, CC, krema

Savršena koža“, „Zeteže bore“, „Čini kožu sjajnom“, „…sadrži zaštitu protiv UV zračenja“, … Sve to zvuči savršeno, zar ne? No, jeste li se zapitali kako BB i CC kreme djeluju na vašu kožu iznutra, odnosno, sastojci tih krema kako djeluju na ostatak vašeg organizma?

BB je kratica za „beauty balm“, a CC je kratica za „color corrector“ ili „complexion corrector“. To su kreme za koje proizvođači tvrde da sadrže sve u jednom (all-in-one) : hidratacijsko sredstvo, korektor, podlogu za puder, pa ponekad i zaštitni faktor.

Njemačka kirurginja Christine Schrammek je razvila prvi koncept za ove vrste krema već 1980 godine. Ona je radila na istraživanjima čija je svrha bila razviti proizvod koji će kožu umiriti i činiti je mekšom i glatkom. Prije pet godina, Korejke i Japanke su započele s primjenom BB i CC krema, upravo razijenih na konceptu Christine Schrammek. Ove kreme su u početku bile namjenjene samo Azijatkinjama. BB i CC kreme reflektiraju svjetlost stvarajući iluziju svjetlije, više roskaste boje kože te ujednačavaju ton kože. Prednost BB kreme je što zapravo imaju više funkcija, pa vam više nije potrebna ni hidratanta krema, niti podloga, niti puder, …

2011. godine započela je proizvodnja BB krema, a nakon dvije godine i CC krema kojima je dodana još jedna uloga, korektora. Neke od BB i CC krema su i protiv bora i protiv stranje implicirajući da mogu vratiti mladost vašoj koži.

Analiza koju je provela EWG (Enviromental Working Group) potvrdila je da osoba koja koristi BB i CC kreme je izložena u prosjeku od 40 različitih sastojaka, a osoba koja koristi odvojeno tri različita proizvoda : podlogu, korektor i hidratantnu kremu, bit će izložena u prosjeku od 70 sastojaka. Što znači, da BB i CC kreme sadrže veći broj kemikalija, nego li ostale kreme. Broj sastojaka u jednom proizvodu je jako bitan jer predstavlja količinu raznih kemikalija koje svakodnevno nanosite na vaše lice. Što ste izloženi većem broju kemikalija, to je veća vjerovatnost da ćete naići da jednu koje je opasna za zdravlje. Veliki broj kemikalija koji se nalaze u kozmetičkim proizvodima nije u potpunosti ispitan.

Neke od BB i CC krema koje je analizirala EWG, sadržavale su pet kemikalije koje su proglašene opasnim, uključujući Oksibenzon i Retinil palmitat.  

Najveći broj kemikalija u BB i CC kremama se krije iza naziva „parfem“. Mnoge tvrtke iza tog sastojka kriju veliki broj kemikalija. Najčešće su to :

  • Ftalati – ometaju pravilno funkcioniranje endokrinog sustava te su često povezani s urođenim manama reproduktivnog sustava kod malih dječaka.
  • Oktoksinol i nonoksinol se unutar organizma razgrađuju u hormone koje također remete rad endokrinog sustava.
  • Citral, eugenol, kumarin i geraniol mogu biti prirodne i sintetske kemikalije. Prisutne su u eteričnim uljima. No, ako proizvod ne sadrži eterična ulja, odmah možete znati da se radi o sintetskim kemikalijama koje su povezane s alergijama i kontaktnim dermatistisom.

Nadalje, BB i CC kreme nisu adekvatna zaštita protiv UV zračenja. Neke od njih mogu vas zaštiti, ali samo tijekom vožnje u autu. No, ne mogu vas zaštititi od direktnog djelovanja UV zračenja.

U BB i CC kremama nalazi se 18 % oksibenzona koji ima ulogu kemijskog filtra protiv UV zračenja. No, oksibenzon prodire kroz kožu, u krvotok gdje se ponaša kao hormon. Također, uzrokuje alergijske reakcije (Calafat 2008, Rodriguez 2006, Krause 2012). Preliminarna istraživanja pokazuju da postoji veza između visoke koncentracije oksibenzona i njegovih metabolite u tijelu i povećanog rizika od endometrioze i niže porođajne težine kod curica (Kunisue 2012, Wolff 2008).

Oko 10 posto BB i CC krema koje je EWG analizirala, sadrži retinil palmitat ili druge derivate vitamina A. Vitamin A je poznati antioksidans koji se dodaje u kozmetiče proizvode jer nas proizvođači uvjeravaju da usporava starenje kože. Iako to može biti istina za noćne losione i noćne kreme, znanstvenici tvrde da retinil palmitat može potaknuti i ubrzati rast tumora koža ako se proizvodi koji ga sadrže koriste tijekom dana kada ste izloženi sunčevom zračenju  (NTP 2012). Ostala istraživanja ukazuju da djelovanjem sunčeva zračenja retinil palmitat stvara slobodne radikale koji oštećuju DNK (NTP 2010).

Kozmetički proizvodi mogu jako lijepo mirisati i može vam koža izgledati predivno kad nanesete BB i CC kreme. No, potrebno se u jednom trenutku zapitati : „Kako djeluju na moje zdravlje“? Ipak se tu radi o tvarima koji u zrelijima godinama vam mogu opasno ugroziti zdravlje. Naročito kemikalije koje se u našem organizmu ponašaju kao hormoni. Tu se već pomalo možemo zapitati : „Leži li tu jedan od razloga zašto sve više žena ima problema sa štitnjačom i poremećajem hormona koji dalje upravljaju našim zdravljim, pa i reproduktivnim sustavom?“

Koja je vaša dužnost kao potrošača?

  • Za početak, počnite i vi sami čitati deklaracije kozmetičkih proizvoda koje kupujete. Izbjegavajte opasne sastojke.
  • Na stranici EWG možete pronaći BB i CC kreme koje ne sadržavaju opasne sastojke.

Više o štetnim kemikalijama u kremama za sunčanje, možete pročitati : https://www.zdravlje-prehrana.com/krema-za-suncanje-rak-koze/

Izvor : Zdravlje-prehrana.com

Članak napisala : Ivana Piteša, mag.ing.chem.ing

Reference :

  • http://www.ewg.org/skindeep/category/research/
  • Calafat AM, Wong L-Y, Ye X, Reidy JA, Needham LL. 2008. Concentration of the sunscreen agent, benzophenone-3, in residents of the United States: National Health and Nutrition Examination Survey 2003-2004. Environ Health Perspect 116(7): 893-897.
  • Rodriguez E, Valbuena MC, Rey M, Porras de Quintana L. 2006. Causal agents of photoallergic contact dermatitis diagnosed in the National Institute of Dermatology of Colombia. Photodermatol Photoimmunol Photomed 22(4): 189-92.
  • NTP (National Toxicology Program). 2012. NTP Technical Report on the Photococarcinogenesis Study of Retinoic Acid and Retinyl Palmitate [CAS Nos. 302-79-4 (All-Trans-Retinoic Acid) and 79-81-2 (All-Trans-Retinyl Palmitate)] in SKH-1 Mice (Simulated Solar Light And Topical Application Study). August 2012, NTP TR 568, National Institutes of Health.
  • NTP (National Toxicology Program). 2010. Draft Technical Report on the Photococarcinogenesis Study of Retinoic Acid and Retinyl Palmitate [CAS Nos. 302-79-4 (All-Trans-Retinoic Acid) and 79-81-2 (All-Trans-Retinyl Palmitate)] in SKH-1 Mice (Simulated Solar Light And Topical Application Study). Scheduled Peer Review Date: January 26, 2011. NTP TR 568. NIH Publication No. 11-5910.

 

Tagovi sadržaja:  , , , ,