Debljanje i stres
stres i debljanje

Stres –  neki ga podnosi malo lakše, a neki malo teže. No, kad debljanje postaje ozbiljna posljedica stresa, potrebno je hitno poduzeti neke korake.

Vrlo ja važno znati da postoji više vrsta stresa te da se razlikuju po veličini i intenzitetu. No, kako god ga vi doživljavali ili kojeg je god on intenziteta ili veličine, s vremenom stres nas sve više pritišće i ostavlja za sobom ozbiljne zdravstvene posljedice.

Stres – oblici

– trajni stres niskog intenziteta ili stres povezan s jednim događajem (pokvarila se perilica kad ste je najviše trebali)

– zamorni nedovršeni poslovi – ovo je jedan od najmoćnijih oblika stresa koji vam uništava moždane stanice, sve dok u jednom trenutku ne doživite živčani slom. Nedovršeni poslovi su daleko destruktivniji od niskih razina stresa svaki dan. Najbolji primjer  ovog oblika stresa je odlazak na posao koji ne volite te vas ne ispunjava k tome imate šefa koji na vas stalno vrši pritisak zbog papirologije.

– ključni životni događaji – u ovu skupinu spada razvod braka, smrt u obitelji …

Stres – što se događa u tijelu

Simptome stresa osjetite kad niz kemijskih spojeva krene kroz vaš krvotok i počne utjecati na gotovo svaki dio vašeg tijela. Strujni krug stresa interakcija je vašeg živčanog sustava i hormona stresa. Hormon stresa neprestano kruži od hipotalamusa k hipofizi pa k nadbubrežnoj žlijezdi. Kad ste suočeni sa stresom, hipotalamus  otpušta CRH, hormon koji oslobađa kortikotropin, koji potiče da hipofiza otpusti u krvotok još jedan hormon ACTH. Zatim, ACTH javlja nadbubrežnoj žlijezdi da izlučuje kortizol te olakšavaju proizvodnju i lučenje adrenalina.

Adrenalin povećava krvni tlak i ubrzava rad srca, dok kortizol otpušta šećer u obliku glukoze kako bi podmazao mišiće i um. Tada, kortizol putuje natrag u hipotalamus kako bi zaustavio lučenje CRH. Kad se izgubi izvor stresa, prestaje i navala hormona, a tijelo se vraća u normalno stanje. naravno, ako stres nestane.

Taj strujni krug stresa, poboljšava i apetit.

Debljanje i stres

Kad smo suočeni sa stresom, jedemo više nego što bismo trebali.  Budući da su funkcije tijela poremećene djelovanje stresa, višak kalorija i masti pohranjuje se u trbušnoj maramici.

Kad ste pod stresom, vaše tijelo pojačano luči kortikosteroide i inzulin, što :

– pojačava vaš apetit

– pojačan apetit povećava izglede prejedanja visokokaloričnim slatkišima i masnom hranom

– prejedanje uzrokuje pohranjivanje još više masti na trbušnoj maramici

– trbušna maramica usisava još više masti i kemijskih spojeva koji izazivaju upalu jetre

– upala jetre izaziva inzulinsku rezistenciju zbog koje vaša gušterača luči još više inzulina kako bi to nadoknadila

– to uzrokuje glad

i vi nastavljate ciklus prejedanje jer ste ovaj put pod stresom što previše jedete.

Debljanje i stres – kako zaustaviti debljanje

1. Spavajte osam sati – drukčije ne možete obnoviti svoju energiju. Ako tijelo nema dovoljno energije, nema se s čim boriti protiv stresa

2. U spavaćoj sobi ne smijete imati nikakve elektroničke uređaje. Soba neka vam bude mjesto odmora od svakodnevnih aktivnosti.

3. Napravite raspored lijeganja u krevet i buđenja. Olakšavate organizmu da imate nekakvu vrstu ritma.

4. Konzumirajte što više kvalitetnih bjelančevina koje imaju orašasti plodovi i ribe. uzimajte mnogo voća i povrća.

5. Pijte mnogo vode. Prvi simptom dehidratacije je umor. Manje umora, više energije.

6. Sastavite popis namirnica koje će vam zamijeniti slatkiše (voće, suho voće, …

7. Pijte čajeve (trava iva, stolisnik, majčine dušice). Čajevi su odličan izvor antioksidansa koji će vam pomoći u saniranju posljedica stresa. Uništit će višak slobodnih radikala u organizmu koji se odgovorni za razvijanje raznih bolesti.

8. Svakodnevno vježbajte. Tijekom vježbanja povećava se koncentracija endorfina. Endorfini iz hipofize blokiraju bol, smanjuju apetit, stvaraju osjećaj sreće  te smanjuju napetost i anksioznost.

Izvor : Zdravlje-prehrana.com

Reference :

– M. C. Oz, M. F. Roizen, Smanjite stres, V.B.Z, Zagreb, 2013.

Tagovi sadržaja:  ,