Funkcije proteina u tijelu

proteini, bjelančevine, važnost proteina, zdravlje, prehranaBjelančevine odnosno proteine ubrajamo u osnovne gradivne tvari. Proteini se sastoje od  aminokiselina koje mogu biti esencijalne (moramo ih unositi putem hrane, organizam ih ne može sam stvoriti ) i ne esencijalne (organizam ih može sam stvoriti odnosno nadomjestiti).

Proteini obavljaju mnoštvo funkcija u našem tijelu:

  • Rast i razvoj tj. održanje tjelesne građe
  • Sudjeluje u nadoknadi istrošenog tkiva, kao što su mišići, krv, koža, tjelesne organe i vezivno tkivo
  • Čine neke enzime i hormone koji reguliraju tjelesne procese
  • Sastavni dio svake stanice
  • Bitan su sastavni dio antitijela, koja se bori protiv bolesti
  • Neki proteini imaju ulogu da prenose nutrijente i druge molekule (hemoglobin  koji prenosi željezo-tvari koja prenosi kisik našim tijelom i omogućuje nam odvijanje procesa disanja u svim stanicama u kojima se taj ciklus odvija, lipoprotein protein prenosi  proteine i masti-omogućuje prijenos masti u vodenoj sredini krvi
  • Važni su u održavanju normalne ravnoteže tjelesnih tekućina
  • Važni su u acidobaznoj ravnoteži
  • Oko 60% ukupnih dnevnih bjelančevina može se koristiti za dobivanje glukoze i oksidirati za dobivanje energije.

Koliko je dnevno potrebno proteina?

U pravilnoj prehrani bjelančevine trebaju osigurati 10-15% dnevnih energetskih potreba, a po nekima i u  nekim slučajevima do 20%.

Koji su najbolji izvori proteina?

Najbolji izvori proteina su:

  • Mlijeko i mliječni proizvodi
  • Jaja, riba, meso  ( posebno pureće meso  i pileća prsa)
  • Mahunarke (soja, grah, leća, grašak)
  • Žitarice ( riža, pšenica)
  • Orašasti plodovi ( lješnjak, orah)

Vrlo važno je napomeniti da namirnice životinjskog porijekla sadrže sve esencijalno važne aminokiseline, a da namirnice biljnog porijekla ne sadrže sve esencijalne aminokiseline, zato vegeterijanci trebaju bit na oprezu prilikom praniranja prehrane. Obrok bi nam se trebao sastojati od namirnica životinjskog i biljnog porijekla.

Čovjek ne može stvarati rezerve bjelančevina, kao što je to slučaj sa masnoćama, te ih mora svakodnevno uzimati. Ako to ne čini, zaostajati će u razvoju, smanjiti će mu se otpornost tijela prema bolestima, doći će do smanjenja crvenih krvnih tjelešaca, što ima za posljedicu slabokrvnost. Opadanje tjelesne težine, umor i mnoge druge pojave posljedica su nedostatka bjelančevina u hrani, pošto tada tijelo troši vlastitu proteinsku supstancu.

Dodatni savjet-škrob i bjelančevine ne konzumirajte skupa

Škrob nije preporučljivo konzumirati s bjelančevinama (stvaraju jaku kiselost). Obrok s kruhom i mesom ili krumpirom nije potpuno prikladan. Naime, kod probave bjelančevine izlučuje solnu kiselinu koju škrob neutralizira i time njegovo razgradnju znatno usporava. Škrob i bjelančevine neprobavljeni se zadržavaju u želudcu i crijevima, dok ne počne proces gnjiljenja pri čemu nastaje vrlo kiseli okoliš, koji stvara izvrsne uvjete za rast i razvoj bakterija i razne bolesti.

Izvor : www.zdravlje-prehrana.com

One Response

  1. Administrator 23/01/2014

Leave a Reply