Funkcije proteina u tijelu

proteini, bjelančevine, važnost proteina, zdravlje, prehranaBjelančevine odnosno proteine ubrajamo u osnovne gradivne tvari. Proteini se sastoje od  aminokiselina koje mogu biti esencijalne (moramo ih unositi putem hrane, organizam ih ne može sam stvoriti ) i ne esencijalne (organizam ih može sam stvoriti odnosno nadomjestiti).

Proteini obavljaju mnoštvo funkcija u našem tijelu:

  • Rast i razvoj tj. održanje tjelesne građe
  • Sudjeluje u nadoknadi istrošenog tkiva, kao što su mišići, krv, koža, tjelesne organe i vezivno tkivo
  • Čine neke enzime i hormone koji reguliraju tjelesne procese
  • Sastavni dio svake stanice
  • Bitan su sastavni dio antitijela, koja se bori protiv bolesti
  • Neki proteini imaju ulogu da prenose nutrijente i druge molekule (hemoglobin  koji prenosi željezo-tvari koja prenosi kisik našim tijelom i omogućuje nam odvijanje procesa disanja u svim stanicama u kojima se taj ciklus odvija, lipoprotein protein prenosi  proteine i masti-omogućuje prijenos masti u vodenoj sredini krvi
  • Važni su u održavanju normalne ravnoteže tjelesnih tekućina
  • Važni su u acidobaznoj ravnoteži
  • Oko 60% ukupnih dnevnih bjelančevina može se koristiti za dobivanje glukoze i oksidirati za dobivanje energije.

Koliko je dnevno potrebno proteina?

U pravilnoj prehrani bjelančevine trebaju osigurati 10-15% dnevnih energetskih potreba, a po nekima i u  nekim slučajevima do 20%.

Koji su najbolji izvori proteina?

Najbolji izvori proteina su:

  • Mlijeko i mliječni proizvodi
  • Jaja, riba, meso  ( posebno pureće meso  i pileća prsa)
  • Mahunarke (soja, grah, leća, grašak)
  • Žitarice ( riža, pšenica)
  • Orašasti plodovi ( lješnjak, orah)

Vrlo važno je napomeniti da namirnice životinjskog porijekla sadrže sve esencijalno važne aminokiseline, a da namirnice biljnog porijekla ne sadrže sve esencijalne aminokiseline, zato vegeterijanci trebaju bit na oprezu prilikom praniranja prehrane. Obrok bi nam se trebao sastojati od namirnica životinjskog i biljnog porijekla.

Čovjek ne može stvarati rezerve bjelančevina, kao što je to slučaj sa masnoćama, te ih mora svakodnevno uzimati. Ako to ne čini, zaostajati će u razvoju, smanjiti će mu se otpornost tijela prema bolestima, doći će do smanjenja crvenih krvnih tjelešaca, što ima za posljedicu slabokrvnost. Opadanje tjelesne težine, umor i mnoge druge pojave posljedica su nedostatka bjelančevina u hrani, pošto tada tijelo troši vlastitu proteinsku supstancu.

Dodatni savjet-škrob i bjelančevine ne konzumirajte skupa

Škrob nije preporučljivo konzumirati s bjelančevinama (stvaraju jaku kiselost). Obrok s kruhom i mesom ili krumpirom nije potpuno prikladan. Naime, kod probave bjelančevine izlučuje solnu kiselinu koju škrob neutralizira i time njegovo razgradnju znatno usporava. Škrob i bjelančevine neprobavljeni se zadržavaju u želudcu i crijevima, dok ne počne proces gnjiljenja pri čemu nastaje vrlo kiseli okoliš, koji stvara izvrsne uvjete za rast i razvoj bakterija i razne bolesti.

Izvor : www.zdravlje-prehrana.com


1 Comment
  1. Poštovana Anabelle,

    znanstveno je dokazano da biljke ne sadrže sve važne esencijalne kiseline. Dio važnih esencijalnih kiselina nalazi se u proizvodima životinjskog podrijetla, a dio u biljakama. Ljudskim organizam treba sve vrste, stoga se ne preporuča izbacivanje prozvoda životinjskog podrijetla. Također, godinama su se pratile osobe koje čija je ishrana bila isključivo biljna. Nakon nekoliko godina imali su ozbiljnih zdravstvenih problema, upravo zbog nedostatka aminokiselina životinjskog podrijetla.